Hormonska stimulacija:
Da bi se stvorilo više folikula, a samim time i dobilo više zrelih jajnih stanica, odnosno više zametaka, te tako povećala uspješnost, jedan IVF postupak započinje hormonskom stimulacijom.
Hormonska stimulacija ponekad započinje fazom supresije jajnika, kojom se zaustavlja prirodno stvaranje hormona LH i FSH (odgovornih za rast i sazrijevanje folikula), da bi se u fazi stimulacije ti hormoni nesmetano stvarali pod utjecajem lijekova za stimulaciju jajnika - gonadotropina. U dugom protokolu faza supresije obično započinje 21. dan ciklusa koji prethodi postupku, a u kratkom protokolu 1. dan ciklusa u kojemu se postupak radi te se nerijetko preklapa s fazom stimulacije. Lijekovi koji se koriste za postizanje supresije zovu se agonisti GnRH, a u Hrvatskoj su to najčešće Suprefact i Decapeptyl.
Faza stimulacije obično započinje 2. ili 3. dan ciklusa. Korištenjem lijekova gonadotropina (u Hrvatskoj su to najčešće GonalF i Menopur) potiče se nastajanje, rast i sazrijevanje većeg broja folikula, odnosno jajnih stanica. Stimulacija obično traje 10-14 dana, a provodi se do sazrijevanja folikula. Tijekom faze stimulacije potrebne su česte kontrole rasta folikula (folikulometrije) te se doza lijekova može povećavati i smanjivati ovisno o reakciji jajnika.
Kada većina folikula dosegne zadovoljavajuću veličinu (18 mm), daje se injekcija hCG-a (popularno zvana «štoperica») koja potiče sazrijevanje jajnih stanica.
U tzv. prirodnim ciklusima rast više jajnih stanica može se potaknuti drugim lijekovima, kao što je npr. Klomifen, ali je broj dobivenih jajnih stanica s tim lijekovima obično manji, a postupci donose manji postotak trudnoća.
Punkcija folikula:
Punkcija folikula provodi se 34-37 sati nakon primanja injekcije «štoperice». Punkcija se provodi ultrazvučno te se uz pomoć vaginalne sonde na koju je pričvršćena tanka igla punktiraju jajnici i iz folikula izvlači folikularna tekućina. Iz te folikularne tekućine embriolog zatim izvlači jajne stanice te ih sprema u medij za kulturu jajnih stanica tijekom nekoliko sati, odnosno do trenutka oplodnje jajne stanice i prethodno pripremljenog sjemena partnera.
Otprilike u isto vrijeme kad se vrši punkcija, partner obično daje uzorak svojeg sjemena koje se onda priprema tako da se ukloni sjemena tekućina te odvoje najbolji spermiji.
Prvi znaci uspješnosti oplodnje mogu se vidjeti 16-20 sati nakon oplodnje.
Treba napomenuti da se rijetko događa da svi punktirani folikuli sadržavaju kvalitetne jajne stanice te da neke jajne stanice mogu biti prezrele ili nedovoljno zrele, tako da je mala vjerojatnost da će se sva jajašca oploditi. Također, neka jajašca oplođena u prva 24 sata mogu se prestati razvijati ili početi nepravilno dijeliti te ne prežive do dana transfera.
Punkcija se provodi ambulantno i najčešće se radi pod lokalnom anestezijom, iako neke poliklinike prakticiraju punkcije «na živo» ili samo uz blaže injekcije protiv bolova.
Transfer embrija:
Transfer embrija je jednostavan i bezbolan postupak pri kojemu se odaberu najbolji embriji i vraćaju u maternicu. Liječnička praksa je vraćanje 1 ili 2 embrija zbog preventive višestrukih trudnoća koje mogu dovesti do komplikacija u trudnoći i biti opasne za majku i dijete.
Transfer se najčešće obavlja 3. ili 5. dan nakon punkcije folikula. Transfer 5. dan nakon punkcije folikula je transfer embrija u stadiju blastociste i daje veću šansu za trudnoću jer sama činjenica da je embrij preživio do stadija blastociste daje veće šanse da će se i dalje nastaviti pravilno razvijati.
Transferom embrija završen je dobar dio jednog postupka medicinski potpomognute oplodnje, ali to ne garantira da će doći do željene trudnoće. Embrij se još treba implantirati u stijenku maternice ( endometrij) te nastaviti pravilno razvijati.
Prva sigurna potvrda je li postupak bio uspješan ili ne jest vađenje hormona beta-HCG iz krvi otprilike 12. do 14. dana nakon transfera te ultrazvučni pregled 10-tak dana nakon izostanka mjesečnice.
U periodu od transfera do potvrde (ne)trudnoće, neki liječnici preporučuju veće ili manje mirovanje, ali nema znanstvenih dokaza da mirovanje utječe na pozitivan ishod postupka. U svakom slučaju, preporučuje se izbjegavanje težih fizičkih radova u tom periodu.
